BBC vesti na srpskom

Srbija, Kosovo i Evropska unija: Šta znači rezolucija Evropskog parlamenta o napadu u Banjskoj

U rezoluciji Evropskog parlamenta se osuđuje „grozni i kukavički teroristički napad dobro organizovanih srpskih paravojnih formacija na kosovske policajce", a predlažu se i mere protiv pojedinaca i zamrzavanje sredstava iz fondova EU.

BBC News 19.10.2023  |  Grujica Andrić - BBC novinar
Zasedanje Evropskog parlamenta
JULIEN WARNAND/EPA-EFE/REX/Shutterstock

Ukoliko se dokaže umešanost srpskih vlasti u napad koji se 24. septembra dogodio u Banjskoj, mestu na severu Kosova, Evropska komisija i Evropski savet treba da uvedu mere protiv Beograda, navodi se u „Rezoluciji Evropskog parlamenta o nedavnim dešavanjima u dijalogu Srbija-Kosovo" usvojenoj u četvrtak.

Mere, podržane većinom glasova evroposlanika, podrazumevaju ukidanje pristupa novcu iz fondova EU i ciljane sankcije za one koji su u napad bili umešani.

U tekstu rezolucije se osuđuje „grozni i kukavički teroristički napad dobro organizovanih srpskih paravojnih formacija na kosovske policajce".

Ovaj akt, kao i druge rezolucije EP, predstavlja „politički dokument, koji nije obavezujući", pa neće proizvesti direktne posledice po Srbiju ili pojedince, kaže Vladimir Međak, pravnik i član Evropskog pokreta u Srbiji, za BBC na srpskom.

Izvršna vlast u EU leži u rukama Evropske komisije i Evropskog saveta, ali rezolucije parlamenta mogu da budu pokazatelj raspoloženja i budućeg delovanja bloka, dodaje on.

„Rezolucija ima veliki politički značaj i vrlo je loša stvar po Srbiju, jer su ga usvojile partije koje čine i Evropsku komisiju, a i rukovode zemljama preko svojih vlada", objašnjava Međak.

Iza rezolucije je stalo pet najvećih političkih grupa - evropski narodnjaci, socijalisti i socijaldemokrate, liberali i zeleni.

U selu Banjska na severu Kosova 24. septembra ubijen je kosovski policajac, a potom i i trojica naoružanih Srba, za koje se sumnja da su učestvovali u napadu.

Milan Radočić, kontroverzni biznismen i doskorašnji potpredsednik Srpske liste na Kosovu, preuzeo je odgovornost za organizaciju napada, rekavši u pismu koje je pročitao njegov advokat da zvanični Beograd nije obavestio o namerama.

Rezoluciju, iako ima samo „deklarativni karakter", treba tumačiti i u kontekstu pristupanja Srbije Evropskoj uniji, objašnjava Petar Milutinović, istraživač Instituta za evropske studije, za BBC na srpskom.

„Ona udaljava pozicije Vlade Srbije i Evropskog parlamenta, važne institucije EU, koja zastupa građane i šire javno mnjenje u državama članicama", kaže on.

Dodaje i da je posebno „zabrinjavajuće" to što mere koje predlaže EP dosada nisu uvođene protiv drugih zemalja kandidata tokom procesa pridruživanja, Srbija bi bila presedan i, ukoliko bi one bile sprovedene, mogli bismo da ih tumačimo kao „strategiju štapa" Brisela.

Šta piše u rezoluciji?

Zasedanje Evropskog parlamenta
JULIEN WARNAND/EPA-EFE/REX/Shutterstock

Evroposlanici smatraju da je politika Srbije prema Kosovu i njegovim zapadnim saveznicima „veoma opasna" i pozvali su na deeskalaciju situacije na severu Kosova.

Oni će pratiti istragu kosovske policije i pozvali su srpske institucije da u potpunosti sarađuju, privedu optužene za napad koji se nalaze u Srbiji i izruče ih Kosovu, dodaje se u rezoluciji.

Srbija je pokazala „agresivno vojno delovanje, zajedno sa radikalizovanim političkim porukama i jakim indicijama da je srpska država umešana u političko nasilje", a poslanici su zabrinuti zbog dokaza koji povezuju nasilne kriminalne grupe sa srpskim vlastima, navodi se u rezoluciji.

Ukoliko se umešanost državnih organa Srbije dokaže, Evropska komisija bi trebalo da zamrzne sredstva iz Instrumenta za pretpristupnu pomoć (IPA) namenjena Srbiji, a Evropska komisija uvede sankcije na imovinu i kretanje protiv pojedinaca koji su doprineli destabilizaciji severa Kosova i lidera velikih organizovanih kriminalnih mreža.

Evropski parlament takođe poziva Evropski savet da uvede sankcije Milanu Radoičiću, po uzoru na američke sankcije koje su m uvedene 2021. godine.

Beograd i Priština se pozivaju da ne preduzimaju nikakve jednostrane akcije koje mogu da ugroze mir i stabilnost regiona i da aktivno rade na mirnom razrešenju sporova, kroz dijalog pod okriljem EU.

Obe strane se pozivaju na poštovanje Briselskog i Ohridskog sporazuma, kao i svih prethodnih dogovora, a Kosovo da, u skladu sa tim sporazumima, bez odlaganja formira Zajednicu srpskih opština.


Pogledajte priču o sukobu u Banjskoj:


Šta su IPA fondovi i koliko bi novca Srbija mogla da izgubi?

Instrument za pretpristupnu pomoć (IPA) počeo je da se koristi 2007. godine i predstavlja podrške reformama u zemljama kandidatima za članstvo u Evropskoj uniji, opisano je na sajtu Evropske komisije.

Trenutno je na snazi treća tranša pomoći, koja važi u periodu od 2021. do 2027. godine i ukupna količina sredstava iznosi gotovo 14,2 milijarde evra.

U periodu od 2007. do 2013. budžet je bio 11,5 milijardi evra, a u drugoj tranši između 2014. i 2020. iznosio je 12,8 milijardi evra.

U drugoj tranši pomoći Srbija je iz IPA fondova dobila 1,54 milijarde evra, od čega je najviše uloženo u oblastima razvoja demokratije, vladavinu prava, zaštitu životne sredine, energetiku, saobraćaj, sektor inovacija, obrazovanje i zapošljavanje, kao i u poljoprivredu.

Prema podacima Evropske komisije, za 2023. godinu planirano je ulaganje o 165 miliona evra u energetskom sektoru u Srbiji.

Potencijalno zamrzavanje ovih sredstava u slučaju da istraga kosovske policije pokaže umešanost srpskih institucija u napad u Banjskoj odnosilo bi se na „projekte koji su bitni za Vladu Srbije, ali ne i na civilno društvo, koje nastavlja da uživa pristup fondovima", kaže pravnik Vladimir Međak.

To „ne bi bio mnogo veliki novac, ali bi bio značajan", dodaje on.

„Sam IPA fond nije toliko bitan suštinski, koliko jeste principijelno kao početna tačka, jer su tu i fondovi Evropske banke za obnovu i razvoj i Evropske investicione banke.

„Ako bi se krenulo tim putem, to bi moglo da izađe na pola milijarde evra godišnje", objašnjava član Evropskog pokreta u Srbiji.

Šta to znači za Srbiju?

U pravnom smislu, još uvek ništa, kaže Međak.

„Ne znamo šta će biti od ovog dokumenta, odluke će donositi Evropski savet i Evropska komisija, a svaka od tih institucija ima sopstvene interese - Savet predstavlja države članice, Komisija celu Evropsku uniju, a Parlament građane", objašnjava.

Ali, napominje da tekst rezolucije „uopšte nije dobar za narativ o Srbiji u Evropi".

„Pre pet godina je Srbija bila prva u redu za ulazak u EU, a sada govorimo o sankcijama", kaže Međak.

Petar Milutinović, istraživač Instituta za evropske studije, dodaje da Evropski savet i Evropska komisija „uzimaju u obzir mišljenja i rezolucije Evropskog parlamenta", iako ne postupaju uvek po njima.

„I Kosovo i Srbija se posle prethodnih događaja nalaze u zamrznutom statusu pregovora o pristupanju EU i, ukoliko ne bude pomaka, obe strane ne mogu da računaju na ubrzan pristup evropskim fondovima i skorije učlanjenje", smatra on.

Šta se dogodilo u Banjskoj?

U selu Banjska na severu Kosova 24. septembra ubijen je kosovski policajac, a potom i i trojica naoružanih Srba, za koje se veruje da su učestvovali u napadu.

Vlasti u Prištini su optužili Milana Radoičića, kontroverznog biznismena i političara, da je predvodio grupu naoružanih ljudi koja je izvela napad.

Potom je objavila i snimak iz manastira Banjska na kojem se vidi grupa ljudi u vojničkoj opremi sa naoružanjem, među kojima je navodno i Radoičić.

Vlasti u Srbiji privele su Radoičića više od 10 dana posle sukoba, on je priznao da je bio na Kosovu u vreme sukoba i da je organizovao naoružanu grupu koja se sukobila sa kosovskom policijom.

U ranijem obraćanju javnosti preko advokata, Radoičić je izneo tvrdnju i da „Beograd ništa nije znao" o njegovom boravku na Kosovu.

Najnoviji sukobi na Kosovu usledili su posle godina napetosti između Beograda i Prištine nakon što je Kosovo proglasilo nezavisnost, što Srbija ne priznaje.

Uz posredstvo Brisela, ali i Amerike, Beograd i Priština godinama pokušavaju da nađu rešenje za kosovsku krizu, ali ni posle poslednje runde pregovora sredinom septembra nema pomaka.


Petnaest godina posle proglašenja nezavisnosti, Kosovo je priznalo oko 100 zemalja.

Ipak, tačan broj nije poznat.

Priština navodi brojku od 117 zemalja, a u Beogradu kažu da ih je daleko manje.

Među zemljama Evropske unije koje nisu priznale Kosovo su Španija, Slovačka, Kipar, Grčka i Rumunija, a kada je reč o svetskim silama, to su Rusija, Kina, Brazil i Indija.

Kosovo je od 2008. godine postalo član nekoliko međunarodnih organizacija, kao što su MMF, Svetska banka i FIFA, ali ne i Ujedinjenih nacija.


Pogledajte i ovu priču:


Pratite nas na Fejsbuku,Tviteru i Vajberu. Ako imate predlog teme za nas, javite se na bbcnasrpskom@bbc.co.uk

(BBC News, 10.19.2023)

BBC News

Povezane vesti »

Ključne reči

Komentari

Politika, najnovije vesti »